Predavanje u okviru naučno-obrazovnog programa Centra za kulturu Smederevo, koje će biti održano u sredu 11. oktobra, sa početkom u 19 sati u Koncertnoj dvorani, više nego obećava. Tema predavanja su Pagani i hrišćani u kasnoj antici na Centralnom Balkanu, što je ujedno i naziv predavanja koje se može pratiti besplatno. Predavač je arheolog i naučni savetnik na Arheološkom institutu u Beogradu dr Nadežda Gavrilović Vitas.
Centar za kulturu Smederevo o pomenutoj tematici
Period kasne antike je oličen ne samo turbulentnim političkim događajima u Rimskom carstvu uslovljenim napadima varvara i nemogućnošću rimske države da održi mir i prosperitet u brojnim provincijama, već i slabljenjem i opadanjem popularnosti paganstva usled širenja i jačanja nove religije – hrišćanstva.
Niz rimskih careva počevši od Konstantina Velikog donosi od 4 veka n. e. zakone kojima se zabranjuje ne samo praktikovanje žrtvovanja u krvi paganskim božanstvima, već i zatvaranje paganskih hramova. Na udaru zvanične rimske vlasti su posebno bile tzv. misterijske religije, koje su obećavale vaskrsnuće i večni život vernicima nakon njihove smrti, zbog čega su i predstavljale najveće protivnike hrišćanstvu koje je od njih i “pozajmilo” značajan deo sopstvene teologije. U rimskim provincijama centralnog Balkana, kao i u drugim rimskim provincijama carstva, pomenuta dešavanja su ostavila traga u hrišćanskom izlivanju gneva protiv pagana u vidu dekapitiranja kultnih statua paganskih božanstava i uništavanja njihovih sakralnih mesta, odnosno svetilišta.
Predavanje Pagani i hrišćani u kasnoj antici na Centralnom Balkanu će se pored gore pomenutog, dotaći i brojnih pitanja koja nude moguće odgovore o odnosu pagana i hrišćana, a od kojih su neka:
- koliko je romanizovano stanovništvo centralnog Balkana bilo upoznato sa paganskom religijom i na koji način je hrišćanstvo sticalo svoje poklonike na ovoj teritoriji;
- koliko i kako nepokretno (ostaci paganskih svetilišta) i pokretno arheološko nasleđe (arheološki artefakti) svedoče o odnosu pagana i hrišćana u kasnoj antici;
- da li su i na teritoriji centralnog Balkana u novim hrišćanskim motivima i teologiji sadržani tragovi paganstva i u kojoj meri.
Rimska provincijalna arheologija
Dr Nadežda Gavrilović Vitas je od 1999. godine posvećena istraživanjima na temu rimske provincijalne arheologije, sa fokusom na religiju, kultove i umetnost (rimska skulptura i rimski kameni spomenici), kao i socijalnu istoriju. Pored interesa za različite probleme u kontekstu različitih religija i ritualne prakse, potencijalnih svetilišta rimskih, grčkih i orijentalnih božanstava, analize i inerpretacije rimskih spomenika (votivnih i funerarnih) i njihove ikonografije iz perioda rimske vladavine na prostoru rimske provincije Gornje Mezije, Nadežda Gavrilović Vitas se takođe bavi problemima rimskih naselja i nekropola u kasnoantičkom periodu i periodu ranog hrišćanstva, kao i njihovom transformacijom i profanim i duhovnim životom stanovništva.
Autorka je monografije Ex Asia et Syria. Oriental Religions in the Roman Central Balkans, The Cults of Hercules and Mercury in Moesia Superior from 1 st to 4 th century, koautorka monografije, Constantine’s Villa at Mediana, Funeral Ritual and the Cult of Dionysus in Ravna…
Učestovovala je na konferencijama u Francuskoj, Mađarskoj, Rusiji, Austriji, Bugarskoj, Nemačkoj, Španiji, Severnoj Makedoniji, Srbiji.