Energetska situacija u Srbiji,poslovanje Elektroprivrede Srbije (EPS) i buduće kretanje cene električne energije ponovo su u središtu pažnje stručne javnosti .
Pitanja koja se nameću odnose se na održivost najveće državne energetske kompanije,ali i način upravljanja nacionalnim resursima.
Usklađivanje cena električne energije sa dogovorenim parametrima među kojima
je i aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom(MMF),jedan od ključnih faktora koji će uticati na buduće račune građana i privrede.
Stručnjak za energetiku Dušan Vasiljević smatra da je poskupljenje moglo da bude odloženo iz političkih ili socijalnih razloga,ali da takva odluka ne može dugoročno da reši probleme u energetskom sektoru.Govoreći o poslovanje EPS-a ,koji je povećao uvoz uglja ,ali i električne energije,Vasiljević ukazuje na probleme u funkcionisanju termoenergetskog sistema.Srbija se i dalje u velikoj meri oslanja na termoelektrane,koje proizvode 60 odsto ukupne električne energije u zemlji.U raspravama o budućnosti energetskog sektora često se kao jedno od mogućih rešenja navodi privatizacija državnih preduzeća.Vasiljevićmeđutim smatra da vlasnička struktura sama po sebi ne garantuje uspešno poslovanje .Kao primer navodi češku elektroenergetsku kompaniju ČEZ ,koja je u većinskom državnom vlasništvu ,a posluje profitabilno i konkurentno na evropskom tržištu.


