Prethrišćanska istorija Srpskog naroda nije mit, to je niz naučno dokazivih činjenica i deo kulturno-istorijskog nasleđa na koje moramo biti ponosni. Počev od stalnog podsećanja na postojanje starog srpskog kalendara, počinje i borba za očuvanje naše gotovo zaboravljene i sunarodnicima nepoznate istorije, poručuju poštovaoci Starog srpskog kalendara i prethrišćanske istorije našeg naroda.
Koliko naša istorija velika i duga upravo dokazuje Stari srpski kalendar jer smo po njemu, pre samo nekoliko dana (4. aprila), obeležili početak nove 7531. godine. I upravo je to bio razlog da se poštovaoci Prethrišćanske istorije Srpskog naroda okupe u Smedervskoj tvrđavi, koju je sagradio despot Đurađ Branković. A razlog za odabir baš tog mesta okupljanja je jednostavan, na jednoj od kula „Malog grada“ Smederevske tvrđave uzidan natpis koji svedoči o godini izgradnje, a njegov tekst glasi: „Hristu bogu blagovetni Despot Đurađ, gospodar Srblja i primorja Zetskog, po volji njegovoj sagradi se ovaj grad u leto 6938.“, što bi po novom kalendaru značilo 1430. godine.
„Ovaj kalendar za prvu godinu uzima kraj biblijskog potopa, a svakog četvrtog aprila, kada je reč o severnoj hemisferi, ukrštaju se severna i južna energija koja dolazi sa Sunca i tada počinje leto i obrnuto, za južnu hemisferu zima. U našim krajevima leto će trajati sve do Mitrovdana, 8. novembra kada će se uloge promeniti“ – objašnjava inicijator skupa, novosadski privrednik Branislav Bogojević i dodaje: „Mi moramo da ostavimo našoj deci saznanje o tome kako su naši preci računali vreme, šta je ovde nekad bilo i kakav je naš gen, taj važan deo naše istorije ne sme da ode u zaborav. Upravo zato, naredni korak je osnivanje Društva starog srpskog kalendara koje je sebi zadalo cilj da tu „istorijsku nepravdu“ ispravi.“
Inače, Srpski narodni ili stari kalendar bio je zvanični kalendar srednjovekovnih srpskih država od 1219. godine kada ga je u crkveni kodeks uvrstio Sveti Sava i to je trajalo sve do Berlinskog kongresa 1878. godine.
„Po njemu su pisane povelje, zakoni, odluke, obligacije. Mnogi spomenici datirani su po njemu. Najstariji, sačuvan, je iz šestog veka. A svi oni koji su posetili spomenik caru Lazaru i izginulim ratnicima (Mramorni stub), na Kosovu, koji je podigao njegov sin despot Stefan Lazarević, videli su da tamo piše da se Kosovska bitka dogodila 6897. godine“ – podseća Bogojević.
Od Smederevske tvrđave i Starog srpskog kalendara nemoguće je odvojiti i Vinčansku kulturu, još jednu važnu stranicu naše bogate kulturno-istorijske baštine koja je takođe pala u zaborav. Osnivači Udruženja će i tom važnom poglavlju istorije pokloniti posebnu pažnju, naročito imajući u vidu činjenicu da se na lokalitetu koja svedoči o postojanju Vinčanske kulture sada nalazi deponija smeća. Ideja Društva je da se podizanjem ekološke svesti građana, ali i kroz uklanjanje deponije u Vinči, istovremeno otkriju i novi dokazi o Vinčanskoj kulturi, koji se danas bukvalno nalaze duboko ispod najveće deponije smeća na Balkanu.